Kako je okej? Koliko god htjeli da je svijet uvijek mjesto mira i ljubavi, dogodi se nerijetko da ipak nije tako. U situacijama preplavljenosti negativnim vijestima možemo osjećati tjeskobu, nemir, strah, izrazitu zabrinutost za druge, kao i druge negativne emocije. Čovjek je socijalno biće i prirodno je osjećati se tako, kao i s druge strane napraviti potpuni odmak od svega i dati si priliku da uživate u lijepim trenucima uz zahvalnost jer ih možete doživjeti. Fokusirali ste se na ovdje i sada, ne gledajući previše okolo sebe i sad vam je lagana muka, javlja se osjećaj kajanja jer vi uživate dok je drugima teško?

Sve opisano prirodna je pojava i dio života svakog čovjeka samo se u vremenu lošeg naglašava. Pitate me kako funkcionirati kada smo opisali kroz što sve prolazimo?

Krenimo od toga da je okej biti okej i kad je drugima loše. Vratimo se na činjenicu da svaki čovjek ima pravo biti i osjećati se dobro jer nam se kroz život događaju i lijepe i loše stvari. Suosjećati s drugima ne znači sebi uskratiti lijepe doživljaje i emocije, stoga slobodno budite dobro. Možete si govoriti rečenice poput: „Imam pravo biti sretna. Pomažem svojim prijateljima i obitelji. Želim drugima mir. Činim što mogu. Potreban sam svojoj djeci, da sam prisutan u igri i radosti s njima” i dr.

Fokusirajmo se na situacije na koje možemo utjecati, a ne na one koje su izvan naše kontrole i moći. Ako ne možete pomoći u uspostavi mira, pomozite susjedu u ulazu, kolegici na poslu ili nekoj trećoj osobi u potrebi. Pomaganjem i davanjem sebe drugima, vraćaju se pozitivne emocije jer čovjek puninu sreće može osjetiti tek kad sebe daje drugome. Mogući gubitak smisla zbog zbivanja u svijetu i oko nas, može se i tako vratiti.

Nismo svi jednako osjetljivi na sve situacije te kako bi se manje uzrujavali reducirate izloženost sadržaju koji vas uznemirava bilo to čitanje/gledanje vijesti, kontakt s prijateljem/članom obitelji koji je sklon katastrofiziranju i dizanju panike ili izbjegavanje potresnih tema u društvu. Zapamtite da je i to način brige o svom mentalnom zdravlju. S druge strane, ako se bolje osjećate ukoliko pratite sva zbivanja i to vam ne predstavlja težinu, nego olakšanje utoliko budite ažurni i u toku sa situacijom (uz poštivanje ako je drugima lakše da ne čine to).

Nekima su potresni događaji okidač zbog kojih se u njima pokrene bujica emocija za koju nisu ni znali i imaju potrebu izbaciti to. Bilo to kroz suze, vikanje, kreativu, posjet psihoterapeutu ili nešto drugo– bitno je samo da izbacite to iz sebe. Osjetit ćete olakšanje i onaj osjećaj „pada tereta s leđa”.

Gledajući na budućnost, super je imati ciljeve, ambicije i planove, no u razradi plana i programa obratite pozornost na stvari na koje vi možete utjecati ili ćete moći utjecati. Situacije poput ratova, prirodnih nepogoda, kriza u svijetu, tehnoloških promjena i sl. nisu pod našim izravnim utjecajem pa kad krenete promišljati o tim faktorima, vratite fokus na sebe - pitajte se na što ja mogu utjecati u svom životu i kako (obrazovanje, kvalitetno provedeno vrijeme s obitelji i prijateljima, definiranje ciljeva i vrijednosti,..).

Usmjerite se na pozitivne misli, na ovdje i sada, vizualizirajte si ono što je vama poželjan epilog i trudite se živjeti ovdje i sada, u trenutku. Svaki dan je prilika za novi početak pa si priuštite sve ono dobro što je moguće u 24 sata koja su pred vama.

Ako imate pitanja ili samo želite razgovarati, imamo dobre vijesti: za savjet se možete obratiti stručnoj suradnici platforme Budi DOBRO. Budi CE., psihologinji Tijani Debelić putem rubrike Dobro je pitati. Pitanje možete postaviti posve anonimno kroz formular, u bilo koje doba dana, a odgovor psihologinje potražite petkom u istoj rubrici.