Međutim već posljednjih dana godišnjeg odmora naša očekivanja padaju u vodu, a misao o povratku na posao može biti preplavljujuća i izazvati visoke razine stresa i anksioznosti. Dobra priprema i dodatak optimizma mogu nam olakšati prelazak iz bezbrižnog stanja uma u radnu rutinu.

Zašto se javlja stres pri povratku na posao s godišnjeg odmora?

Baš onda kada se tijelo i um uspiju opustiti i smanjiti razine hormona stresa, umjesto valova mora, zapljusne nas alarm ustajanja na posao. I baš to se dogodi u našem tijelu, povratak na posao u nama aktivira alarm koji podiže hormon stresa (kortizol) što stvara osjećaj nervoze i napetosti. Današnji ritam življenja često nas preplavljuje ovakvim alarmima i čini anksioznima, jer pred nas postavlja visoke zahtjeve s rokovima, obvezama ili nerealnim očekivanjima.

Kako se pripremiti i olakšati povratak na posao?

1. Normalizirati i razumjeti vlastite osjećaje i misli

Za početak je važno razumjeti da neugodni osjećaji kao što su anksioznost, napetost, zabrinutost, tuga... nisu loši, oni su važni i korisni, jer imaju svoju svrhu i funkciju za našu dobrobit. Zato ih ne trebamo izbjegavati i potiskivati, nego osluškivati što nam signaliziraju i na čemu možemo raditi kako bi se osjećali zadovoljno.

Također je važno znati da je stres u ovoj situaciji normalna tjelesna i emocionalna reakcija koju doživljava velik broj ljudi, jer se na odmoru nismo pripremali za novi radni maraton, nego opuštali ili smo bili posvećeni stvarima koje inače ne stignemo uz posao.

2. Dobra priprema gasi paniku

Željeli bi da odmor traje do posljednjeg trenutka godišnjeg, ali onda nastupa panika, a paniku je najbolje spriječiti tako da si uzmemo barem koji dan za laganiji povratak u uobičajenu rutinu. Možemo pospremiti stvari ako smo bili na putu, učiniti dom ugodnim za boravak, vratiti se nekoj aktivnosti koja nas čini radosnima ili nas opušta, dogovoriti druženje s bliskim osobama i u konačnici pripremiti stvari za odlazak na posao.

3. Realna očekivanja

Trebamo biti realni s očekivanjima u prvim radnim danima, ne trebamo natrpati raspored, jer smo na odmor otišli s pomisli da ćemo ''napuniti baterije''. Gledaj na svoj povratak na posao iz perspektive da se uključuješ na punjač i da će ti trebati neko vrijeme da napuniš baterije, jer budimo realni, na godišnjem nismo punili baterije, nego smo se isključili.

4. Odmor u svakodnevici

Povratak na posao ne znači da za odmor trebaš čekati idući godišnji – osiguraj dnevni odmor, kvalitetan san, prehranu i fizičku aktivnost u svom radnom ritmu (ovaj korak je moguć samo ako smo posložili prethodna realna očekivanja). Kada je priroda posla takva da stvara stalan osjećaj preplavljenosti poslom i postavlja previsoke zahtjeve - preostaje posložiti prioritete, zamoliti kolege za pomoć i ako je moguće zamoliti za dodatno vrijeme ili reorganizaciju zadataka.

5. Optimistično vjerovanje

Anksioznost i stres se javljaju kada ne vjerujemo u sebe, odnosno u vlastite sposobnosti. Stres u nama budi alarm u onom trenutku kada pomislimo ''Ja ovo ne mogu, ovo je previše za mene, nisam sposoban/ne mogu se nositi s trenutnom situacijom''. Zato pojedine osobe određenu situaciju vide kao stresnu, dok samouvjerene osobe smatraju da mogu ostvariti svoje težnje i ciljeve, pa istu situaciju neće doživjeti stresnom.

Prisjetite se da ste i prije godišnjeg odmora bili sposobni izvršavati svoje radne obveze i da ćete moći tako nastaviti kada ponovno uspostavite radni ritam. Optimističan stav i vjerovanje u vlastite sposobnosti mijenjaju percepciju i utječu na naše ponašanje zbog čega mogu biti dovoljan pokretač za uspješnu prilagodbu u novim situacijama.

Ako osjećate da vas posao već duže vrijeme opterećuje u mjeri da ometa vaše svakodnevno funkcioniranje – poželjno je da se posavjetujete i o tome razgovarate sa stručnom osobom kako postojeći stres ne bi uzrokovao izgaranje. Na taj način brinete o vlastitom mentalnom zdravlju, koje je jednako važno kao i fizičko zdravlje.