Društvene mreže neizostavan su dio naše svakodnevice i često nismo ni svjesni količine vremena koje provedemo gledajući sadržaje koji nas informiraju, zabave, rastuže, a ponekad samo služe da nam skrate vrijeme. No, koliko sve što konzumiramo na društvenim mrežama utječe na naše emocionalno stanje? Kako se nositi s negativnim sadržajem i okružiti pozitivnim? Uvid u psihološki aspekt korištenja društvenih mreža donosi psihologinja Tijana Debelić, doktorandica psihologije i kbt psihoterapeutkinja u superviziji, pokretačica projekta Psi Qonsult.

„Čovjek je društveno biće i važno mu je pripadati i biti prihvaćen. Prije se ta njegova potreba očitovala isključivo u realnom svijetu, a danas se ona prelila i u onaj virtualni, pa tako skupljamo lajkove, dijelimo sadržaje, komentiramo i stvaramo vlastiti sadržaj. Sve to u nadi da ćemo biti primijećeni, da će naša poruka doprijeti do što većeg broja ljudi i da ćemo imati dobar utjecaj“, komentirala je Debelić i naglasila da su društvene mreže postale platforma za iskazivanje vrijednosti, želja i emocija.

Nedavno smo imali priliku vidjeti pozitivni TikTok video koji prikazuje vozačicu tramvaja koja pomaže slijepom paru da sigurno prijeđe cestu. Debelić naglašava kako upravo takvi sadržaji potiču pozitivne emocije poput nade, optimizma, zahvalnosti i podsjećaju nas da na svijetu ima dobrih ljudi. Kroz dijeljenje ovakvih pozitivnih iskustava, društvene mreže mogu doprinijeti općem osjećaju sreće i zadovoljstva korisnika.

„Kako bi društvo bilo fizički, ali i mentalno zdravo potrebne su upravo takve pozitivne emocije i misli, a društvene mreže nam mogu uvelike pomoći u toj misiji kroz dijeljenje takve vrste sadržaja,“ zaključuje Debelić.

Kako se pojedinci mogu obraniti od negativnog utjecaja na društvenim mrežama i od uznemirujućeg sadržaja na koji naiđu?

Obrana od negativnosti na društvenim mrežama zahtijeva svjesnost i aktivne korake. Preporučuje se održavanje kvalitetnih odnosa s podržavajućim osobama, jer su oni ključna podrška u suočavanju s izazovima. Važno je ograničiti vrijeme provedeno na društvenim mrežama te pratiti samo kvalitetan i pozitivan sadržaj. Personalizacija feeda, tj. praćenje samo onih stranica i osoba koje pridonose pozitivnom iskustvu, može značajno smanjiti negativni utjecaj.

Struka kontinuirano podsjeća na oprez pri vjerovanju u sve što se objavi na društvenim mrežama, a s time se slaže i Debelić: „Ponekad ono što je objavljeno na društvenoj mreži ima isključivo cilj zarade, senzacionalizma, traženja pažnje ili nekog drugog neiskrenog razloga i zato je potrebno biti oprezan i ne vjerovati svemu što se objavi.“

Sve su to razlozi zašto je ponekad potrebno maknuti oči s ekrana te svoje vrijeme iskoristiti za hobije i druženje s najbližima koji mogu pomoći u tome da se osjećamo bolje.

Ako želite razgovarati o utjecaju društvenih mreža na vas i kako ih pametno koristiti, imamo dobre vijesti: za savjet se možete obratiti stručnoj suradnici platforme Budi DOBRO. Budi CE., psihologinji Tijani Debelić putem rubrike Dobro je pitati.

Pitanje možete postaviti posve anonimno kroz formular, u bilo koje doba dana, a odgovor psihologinje potražite petkom u istoj rubrici.