Još kao mali, često smo slušali o čarobnim riječima. Roditelji i odgojitelji učili su nas o tome kako ih upotrebljavati i koliko su one važne za interakciju s drugima. Međutim, kako odrastamo i svakodnevno se nađemo u raznim situacijama, često zaboravimo koliko su upravo te čarobne riječi zapravo moćne.

Jedna od njih je i „HVALA“. I dok nam je potrebna svega jedna sekunda da je izgovorimo, njezina snaga proteže se mnogo dublje, ostavljajući iza sebe trag pozitivnih emocija. Reći „HVALA“ snažan je način da izbrišemo sve nesuglasice. Unatoč tome, često ju ili zaboravimo izgovoriti ili podcijenimo njezinu vrijednost ili ju uzimamo zdravo za gotovo.

Zašto je tome tako, pričali smo s Tijanom Debelić, doktorandicom psihologije i kbt psihoterapeutkinjom u superviziji, pokretačicom projekta Psi Qonsult putem kojeg svakodnevno pomaže drugima da se izbore s onime što ih koči u življenju kvalitetnog i ispunjavajućeg života.

„Hvala, ukoliko je iskreno izrečena, ima veliku moć – potiče nastanak odnosa ili snaži postojeći, daje drugoj osobi osjećaj da nam je važna, da ju vidimo i da cijenimo njenu pomoć. Osobno ju često koristim i potičem ljude oko sebe da ju koriste. Ne smijemo početi uzimati zdravo za gotovo ono što od drugih dobivamo, jer nitko nikome ništa ne duguje i sve što od drugih dobijemo veliki je dar. Stoga sljedeći put izrecite jedno glasno i iskreno hvala kada vam netko pomogne i oboje ćete se osjećati bolje“, savjetuje Debelić.

Prilike za zahvalu su svuda oko nas

Zahvalnost je poput društvenog ljepila koje spaja ljude i jača međuljudske veze. Kroz izražavanje zahvalnosti gradimo pozitivnu atmosferu oko sebe, te stvaramo prostor za međusobno povjerenje i podršku, a to je ključno za izgradnju održivih i ispunjavajućih socijalnih odnosa.

U poslovnim okruženjima može poslužiti i za jačanje produktivnosti. Kada se izrazi zahvalnost za trud i doprinos članovima tima, stvara se motivacija za rad i potiče atmosfera suradnje. Upravo radna okruženja koja su to prepoznala često bilježe veću razinu zadovoljstva i angažiranosti zaposlenika.

Sve smo bliže kraju godine, periodu u kojem najčešće donosimo nove odluke i analiziramo godinu koja prolazi. Zašto onda ne bi upravo zahvalnost, tako malena gesta, a s velikim utjecajem, ne bi postalo neto što razvijamo kao novu naviku?

Adventsko razdoblje je idealno vrijeme za razvijanje navike

Doktorandica psihologije i kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja u superviziji Tijana Debelić se slaže da je upravo razdoblje Adventa idealno za početak razvijanja navike zahvale. I ona sama svake godine u ovo vrijeme na društvenim mrežama pokrene kampanju zahvalnosti jer, kako ističe, iznimno je važno zaključiti godinu osvještavanjem svega lijepog što se u njoj dogodilo i na čemu smo zahvalni sebi, drugima i životu.

Na taj način usmjeravamo svoj fokus na dobro, umjesto da smo stalno usmjereni na ono loše, na ono što ne uspijevamo ostvariti, na ono što smo izgubili ili na ono što imaju drugi. Važno je zahvalnost i podijeliti s drugima – tako potičemo pozitivno raspoloženje, snažimo odnos i dajemo na znanje drugoj osobi koliko nam je važno što postoji. To je jedna od temeljnih ljudskih potreba za svakog od nas – biti voljen i znati da smo nekome bitni, da to što postojimo nekome znači i da imamo svrhu na ovom svijetu. Hvala je jedna divna riječ i sljedeći put kada ju budete izgovarali ili pak kada ju budete slušali, ne zaboravite uživati u njenoj melodiji.

Zaključno, riječ "hvala" nije samo običan izraz pristojnosti, već ključ za otključavanje pozitivnih emocija, izgradnju jačih međuljudskih veza te poticanje uspjeha u različitim sferama života. Neka postane podsjetnik na važnost prepoznavanja ljepote koja često čeka u svakodnevnim sitnicama.