Vrijeme je polaganja državne mature, ispita na fakultetu, učenja za pismena i usmena ispitivanja u školi. Uči se za bolje ocjene, a nekada i (samo) za prolaz. Konflikti u ovo doba godine su češći nego inače, puno je suza, blokada, straha, ljutnje. Sve to se, između ostalog, može manifestirati u vidu tjelesnih tegoba kao što su:

• povraćanje,
• trbobolja,
• glavobolja,
• nesanica,
• lupanje srca,
• napadi panike

Učenici i studenti su pod velikim stresom, a posebno ove školske godine kada su se izmjenjivale redovna i online nastava. 

Naši osjećaji itekako utječu na naše ponašanje, razmišljanje, pa tako i na učenje, koncentraciju i zapamćivanje. Važno je prepoznati kako se zaista osjećamo, jer u suprotnom gubimo dodatnu energiju na uvjeravanje samih sebe (i drugih oko nas) da nas nije strah i/ili da nam određeni ispit nije važan. Kada smo u kontaktu sa svojim osjećajima, tada ih znamo i pokazati, a onda će nam i drugi lakše moći pristupiti i pomoći nam.

Kako trema utječe na nas

Jedna od prepreka ka uspješnom svladavanju gradiva i/ili ispita je strah od (ne)uspjeha. Svi smo bar jednom osjetili veliku tremu koja nas je blokirala. Ipak, trema sama po sebi nije loša. Upravo suprotno, određena razina treme  nas pobuđuje i tjera na aktivnost. Što je veća razina pobuđenosti mi smo produktivniji – do određene razine. Nakon te razine, ukoliko strah i dalje raste, on nas počinje blokirati. Na kraju ta pobuđenost može biti toliko jaka da se ne možemo sjetiti ni osnovnih činjenica. Ukoliko vam se to češće događa, dobro je promotriti zašto se blokiramo i eventualno potražiti pomoć stručnjaka.

Koliko god nam neki ispit izgledao velik i „opasan“, pomoći će optimističan način razmišljanja. To znači da, iako nam je teško, znamo da možemo savladati gradivo, korak po korak. A prvi korak je da započnemo s učenjem. Ukoliko nam se čini da sporo napredujemo i da smo neuspješni, valja imati na umu da su mali koraci način da dođemo do cilja. Na početku nam često treba više vremena da uđemo u materiju i da se koncentriramo.

U vrijeme ispitne groznice svakako  je važno početi učiti na vrijeme, a ne u zadnji čas, a posebno ako ste tremaš. Ako se jako bojimo neke ispitne situacije ili pojedinog profesora, tada gradivo treba „prenaučiti“. To znači da mu treba posvetiti više vremena nego što smo planirali i dobro ga utvrditi. Tu može pomoći i ponavljanje gradiva na glas – bilo da sami prepričamo gradivo bilo da nas netko ispituje. Tada se vidi je li naše znanje  na razini reprodukcije. Jer, često nam se dogodi da nam je gradivo poznato, pa mislimo da ga znamo, a zapravo nismo dobro procijenili.  

Dobra priprema je preduvjet dobrog učenja

Isto tako je važno dobro procijeniti koliko nam je vremena potrebno za učenje. Ne zahtijevaju svi predmeti jednako vrijeme. Dobra priprema i dobra procjena jedan je od važnih temelja za učenje. Potrebno je postupno prolaziti kroz gradivo  i svako malo provjeravati koliko smo naučili, ponavljati kolikogod puta treba, dok god se gradivo nije u potpunosti usvojilo.

 Kako se fokusirati na gradivo? Svatko od nas može pronaći način koji će mu pomoći. Jedan od dobrih načina je da se natječemo sa samima sobom i da se nagradimo kada smo usvojili veću cjelinu, posebno ako je zahtjevna. Učenje nam je svima ponekad problem, ali je lakše ako smo razvili radne navike i ako imamo cilj pred sobom, a to je položena državna matura, upisan fakultet, položen ispit. Možemo si pisati male poticaje poput poruka koje će nam pomoći da se motiviramo i usmjerimo prema cilju. Kada ostvarimo cilj, naše samopouzdanje će rasti i bit ćemo sve sigurniji.

Što nas kod učenja ometa, a što nam pomaže 

Potrebno je raditi manje prekide, a nakon par sati intenzivnog učenja, kada smo završili cjelinu, treba napraviti veću pauzu. Dobro je vježbati, prošetati psa, protegnuti se. Na taj način tijelo i mozak opskrbljujemo kisikom koji nam je potreban za učenje i koncentraciju. 

Prije učenja je potrebno ukloniti smetnje poput mobitela, tableta i sličnih uređaja. Ne dopisujte se i ne surfajte za vrijeme učenja, a po mogućnosti se nemojte niti javljati se na mobitel. Odredite vrijeme kada niste dostupni! To je posebno važno za one koji se teže koncentriraju i koje je lako odvući od gradiva ili ukoliko nam je gradivo posebno teško ili nezanimljivo.

Ipak, ako vam nešto jasno, potreban vam je poticaj i pomoć za učenje, tada je u redu nazvati prijatelja. Pritom pazite da se ne gubite svoje ni tuđe dragocjeno vrijeme. Različiti smo, nekima je lakše učiti u društvu, a nekima je bolje kada uče sami. Nekima treba više, a nekima manje vremena za usvajanje gradiva i za koncentraciju. Poštujte te svoje osobine i imajte ih na umu kada počinjete učiti. Nemojte učiti u društvu samo zato što to prijatelji od vas očekuju, nego samo ako i vama to odgovara. Pronađite svoj stil učenja i nastojte ga se držati. I svakako se nagradite za uspjehe, kolikogod vam se činili mali! 

I za kraj, imajte na umu da sada nije preporučljivo mijenjati postojeće strategije učenja, organizaciju i vrijeme i mjesto učenja. Sada je najbolje učiti onako kako smo dosad radili. Za mijenjanje navika i strategija treba vremena, mira, koncentracije, odlučnosti, a sada za to nema vremena ni kapaciteta  - do sljedeće školske godine.

Za sve koje više zanima ova tema preporučamo priručnik u kojem se može pronaći puno praktičnih vježbi pod nazivom „Neke nove fore u učenju“, a koji se može besplatno skinuti s web stranice Centra za djecu mlade i obitelj Velika Gorica.

Pogledajte video