Svatko je od nas barem jednom u životu osjećao nezadovoljstvo, nervozu, pa čak i strah, a da pritom nije bio svjestan odakle te emocije dolaze i što ih uzrokuje. Zamišljajući loše ishode koji bi nam se mogli dogoditi, naši su se mišići u tim situacijama stezali, bivali smo sve napetiji i nismo se mogli fokusirati na sve ono što naš život čini lijepim i ono što ga čini vrijednim življenja. Vrlo često smo u tim prilikama precjenjivali mogućnost ostvarivanja „crnog scenarija“,  a podcjenjivali vlastitu sposobnost nošenja s takvom situacijom. 

Javni nastup pred punim auditorijem, vožnja avionom na drugi kraj svijeta, razmišljanja hoćemo li se mi ili netko od naših bližnjih razboljeti samo su neke od situacija koje nas zabrinjavaju i zbog kojih smo preopterećeni i teško funkcioniramo. Kao da samo razmišljanje o potencijalno opasnim situacijama nije dovoljno pa se i naš organizam aktivira – osjetimo veliku mišićnu napetost, ubrzano lupanje srca, kratak dah ili nemogućnost da dođemo do daha ili probleme sa spavanjem.

Vježbama pobijedite strah

Razmišljajući o posljednjem kratkom roku koji vam je zadao šef ili o prvom djetetovom danu u vrtiću, vaše će srce možda zalupati brže, dah će se skratiti i osjećaj nervoze i straha će blokirati svaki vaš pokušaj da se saberete. U trenucima nezadovoljstva, straha i stresa od velike su pomoći su meditacija, aerobne vježbe, šetnja na svježem zraku, masaža ili jednostavno – vježbe disanja. Udahnite polako brojeći do četiri, zadržite dah, brojite do četiri, izdahnite i zadržite se tako polako izgovarajući dvadeset i četiri. Provjerena metoda koju savjetuju i liječnici oslobodit će vas stresa i nervoze i vratiti fokus s negative na optimizam. 

Osim vježbanja, važno je voditi računa i o prehrani te izbjegavati nikotin, alkohol i kofein jer se time tjelesna napetost pojačava, a može se dodatno narušiti kvaliteta spavanja. Relaksacijom se usporava rad srca, smiruje se disanje, smanjuje se mišićna napetost i sve reakcije koje su karakteristične za opasne situacije. Pomoći će i slušanje opuštajuće glazbe, autogeni trening, joga te vizualizacija smirujućih situacija. Naposljetku, ima li što bolje od dana započetog istezanjem, uz laganu glazbu i u miru vlastitog doma?

Što učiniti kad ne mogu izbjeći napete situacije?

Svatko od nas suočava se s izazovima na sebi jedinstven način. No, ono što nam je svima zajedničko jest to da u trenucima straha, stresa i nervoze najčešće izbjegavamo neugodne situacije. Bježeći od nelagode, istovremeno se udaljavamo od načina kako se suočiti s neugodnom situacijom. Zato je to potrebno činiti postupno, osvještavajući vlastite osjećaje.

Često nismo svjesni dubine i snage vlastite tuge, očaja, straha, ljutnje. Od malih nogu su nas učili da neugodne osjećaje potiskujemo i da ih ne izražavamo. Priznajte, koliko je nas čulo ove ili slične rečenice: „Tako velika cura, a tako cendrava.“ ili „Dečki ne plaču.“? Kako bismo se suočili i lakše izražavali svoje osjećaje, ponekad je dobro uz sebe imati i savjet stručnjaka psihologa i/ili psihoterapeuta. 

Radite na svim razinama svoje osobnosti

Samozastrašivanje mogućim crnim ishodima, osjećaj bespomoćnosti, konstantna dostupnost i poriv da se svima moramo sviđati nas ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima i onemogućavaju razvijanje odnosa s drugima. Stoga treba osvijestiti da su to previsoka očekivanja koja je nemoguće ispuniti i koja pojačavaju osjećaj nezadovoljstva. U situaciji kad izgovorimo rečenicu „Neću ni pokušavati jer ionako neću uspjeti.“ ili „Ja se ne snalazim u društvu novih ljudi.“  zastanite i preispitajte vlastita očekivanja i uvjerenja, stavove o sebi i o drugima i vježbajte kako komunicirati.

Važno je raditi na svim razinama: na ponašanju, emocijama, uvjerenjima, tjelesnoj i na društvenoj razini nivou te na samopoštovanju. Samo tako ćete biti slobodniji u svojoj svakodnevici, opušteniji i učinkovitiji. A sve to dovodi do realnih ciljeva, zadovoljstva i onog najvažnijeg – trijumfa nad negativom.