Kako je kod susjeda uvijek trava zelenija, tako je i lakše drugom reći onu poznatu “daj se smiri”, nego li energiju usmjeriti u samoregulaciju. Umjesto rada na sebi, često su se znale nametnuti poznate aktivnosti guranja pod tepih, potvrdnog kimanja na ono s čim se slažeš i ne slažeš, bespogovornog slušanja autoriteta, jer je to autoritet.

Samokontrola kreće od nas samih i osobne odgovornosti da nam bude bolje

To su bila vremena naših baka i djedova, a sada se populariziranjem psihologije sve više govori o važnosti kontrole ponašanja i postupaka kako bismo izbjegli nepoželjna ponašanja, a ostvarili poželjna. Želim li biti fit za ljeto, moram se naučiti kontrolirati i ne pojesti cijelu kutiju keksa u 21 sat navečer. Do uštede na računu mogu doći samo ako kontroliram potrošnju na svom računu. Primjera je puno, a ono još važnije je prihvaćanje da samokontrola podrazumijeva akciju koja kreće od nas samih i osobne odgovornosti da nam bude bolje, nego li je bilo jučer.

Ako u jednadžbu dodamo i ulogu roditelja i utjecaja na djecu, onda govorimo o jednom aktivnom i predanom pozivu na rad na sebi kako bi bio/bila bolji otac ili majka. Kad se naučim izregulirati neću imati česte negativne ispade prema djetetu i primjerom ću dijete učiti samokontroli što će mu pomoći u lakšem i boljem svakodnevnom funkcioniranju. Kontrola sebe i svojih reakcija dolazi motivacijom, učenjem i iskustvom, jednom riječju - odlukom, a donosi veću kvalitetu životom, bolje zadovoljstvo samim sobom, povećanje samopouzdanja i produktivnosti, bolje fizičko i mentalno zdravlje, kao i brojne druge pozitivne učinke.

Što je samokontrola?

Vještina upravljanja i prilagođavanja svojim emocijama, impulsima i reakcijama u svrhu ostvarivanja zadanih ciljeva i ishoda za sebe, a izbjegavanja neželjenih ponašanja. Puno je utakmica potrebno istrčati kako bismo naučili raditi na samokontroli. Kontrola uključuje motivaciju za promjenom, kreiranje i rad na ostvarenju ciljeva, regulaciju stresa, odgodu trenutnog zadovoljstva i samoopažanje.

Što želimo regulirati?

Svaka osoba ima neke svoje prioritete, ovisno o prethodnim iskustvima i temeljima samoregulacije. Nekome je važnija kontrola emocija, jer kao dijete ili adolescent nije bio u mogućnosti slobodno izražavati svoje emocije. Naučiti kako pokazati ljutnju, proživjeti bijes, podijeliti sreću. Drugima je bitno raditi na kontroli ponašanja u specifičnim situacijama bilo da je riječ o praćenju dnevne rutine i organizaciji života, primjeni asertivne komunikacije ili uvođenju zdravih navika u život.

Očekivanje roditelja da se primjerice malo dijete bez prethodnog rada i učenja samo smiri i da se zna samoregulirati je nerealna i jednako neostvariva kao da očekujemo od tromjesečne bebe da piše.
Djeci je potreban ispravan model (bliska osoba, roditelj) od kojeg će usvajati zdrave i kvalitetne načine regulacije. Loptica se često prebacuje s roditelja na dijete, ali roditelj je uvijek odgovoran za (ne)reguliranje emocija djeteta.

Kako postići samokontrolu?

1. Bez motivacije za promjenom u svakom smislu rada na sebi, nije moguće doći do željenih rezultata, pa tako posebno nije moguće kada je u pitanju samokontrola. Lakše nam je činiti nešto kada znamo zašto to činimo i koja je svrha svega toga.
2. Postavljanje ciljeva koji su realni i ostvarivi optimalno koristimo resurse samoregulacije, jer poput baterije, i ono ima određeni vijek trajanja. Mi smo ti koji biramo što (ne)ćemo regulirati. Logično je da nam neke aktivnosti uzimaju više energije od drugih. Primjerice, ako želimo napisati nekoliko izvješća u danu, nećemo imati dovoljan kapacitet i za pisanje članka. Također priuštit ćemo si slatko da se nagradimo za rad. Tada je cilj pisanja izvješća i uspjeha u projektu važniji od cilja da smanjimo konzumaciju slatkog. Postizanjem uspjeha u reguliranju jednog ponašanja možemo samoregulirati i druge stvari. Konkretno u primjeru bi bilo da se umjesto slatkog jedu orašasti plodovi.
3. Odgađanje trenutnog zadovoljstva umijeće je žrtvovanja za “viši” cilj. Stresne situacije u životu, kasni noćni sati, izloženost objektu od kojeg bi trebali biti samoregulirani dio su izazovnih trenutaka u životu svake osobe koja bi htjela postići kontrolu nad samim sobom. Kada uspijem odolijevati svakakvim delicijama za cilj boljeg zdravstvenog stanja onda je moja samokontrola na dobrom putu - raste i postaje sve bolja i bolja svakodnevnom primjenom i vježbom.
4. Briga o balansu. Staviti sebe u poziciju da je impuls za primjenom i korištenjem nečega veći od naše vještine za odupiranjem, loše je za izgradnju samokontrole. Zbog toga je važan balans između npr. moje želje za konzumacijom slatkog, da ona nije prejaka u odnosu na moju vještinu odupiranja slatkišima. Balans se odnosi i na brigu o sebi i svom zdravlju da se ne iscrpljujemo preko granica jer onda nedostaje energije za većinu stvari koje bismo možda željeli promijeniti.
5. Tehnike opuštanja (od usredotočene svjesnosti, progresivne mišićne relaksacije do vježbi dubokog disanja) utječu na smirivanje organizma i fizičkih simptoma stresa i emocionalne pobuđenosti (pozitivne i negativne). Očituju se u manjem broju neprimjerenih ispada u okruženju osoba koje su primjenjivale vježbe disanja kao i u većoj energiji. Preporuka je s djecom primjenjivati različite tehnike opuštanja na zanimljiv i kreativan način.
6. Voditi dnevnik emocija (samoopažanje). U svakom situaciji koja nam je “okidač” i uznemiri nas imamo priliku spoznati sebe i suočiti se dublje sa samim sobom. Bilježite što vam je bio “okidač”, koje fizičke senzacije osjećate u svom tijelu, kako ste se osjećali u tom trenutku, koje su vam misli prolazile glavom. Kontinuiranim praćenjem brzo ćete vidjeti koje se to situacije stalno javljanju i možete poduzeti druge korake do rješenja problema.

Pozitivni ishodi samokontrole

Zašto želimo sebe regulirati? Za bolje sutra, lakše i jednostavnije funkcioniranje, sretniju  i ispunjenu verziju sebe. Želimo biti mirni i sigurni da smo napravili sve da nama i drugima bude bolje s nama.

Pitanje možete postaviti posve anonimno kroz formular, u bilo koje doba dana, a odgovor psihologinje potražite petkom u istoj rubrici.