Koliko ste puta čuli ili sami izgovorili jednu od ovih rečenica?

"Kako mi ide mi na jetra!"

"Prestani me nervirati, skočit će mi tlak!"

"Glava mi puca od briga."

"Ako odeš, srce će mi puknuti od tuge."

Koliko ste puta čuli ili i sami izgovorili jednu od ovih rečenica? Iako je pojam "psihosomatski" nastao tek u 20. stoljeću, povezanost između emocija i tijela čovjek je prepoznao puno ranije negoli se medicina posvetila istraživanju tog odnosa. Već je grčki filozof Sokrat pisao o povezanosti između tijela (soma) i duše (psyche).

Borimo se s nedaćama

Život je ponekad težak. Svi teškoće izražavamo na različite načine: neki plaču, neki se žale, neki puno spavaju, neki pate od nesanice, neki piju, neki jedu, neki se ljute, a neki razviju fizičke (psihosomatske) smetnje – sve su ovo načini na koje se, manje ili više uspješno, borimo sa životnim nedaćama.

Područje medicine danas sve više prepoznaje da su psiha i tijelo neraskidivo povezani te da utječu jedan na drugog. Kao rezultat toga, razlika između uma i tijela polako ustupa mjesto cjelovitijem pogledu na zdravlje (i bolest). Ipak, čini se da neke bolesti posebno “prelaze” granicu uma i tijela. Psihosomatske smetnje nazivamo sve one zdravstvene probleme u čijem nastanku glavnu ulogu igraju psihološka, odnosno, emocionalna stanja.

No, kako se to uopće dogodi? Većina naših organa pod utjecajem je autonomnog živčanog sustava koji funkcionira neovisno o našoj volji. To znači da ne možemo namjerno ubrzavati ili usporavati rad srca, ne možemo utjecati na znojenje, seksualne funkcije i drugo. Kada se prestrašimo, primjerice, rad srca se ubrzava isto kao i disanje, zjenice se šire, mišići se stežu itd. Iako ne možemo direktno utjecati na rad ovih organa, naše raspoloženje i emocije to mogu učiniti indirektno putem autonomnog živčanog sustava s kojim su povezane.

Tijelo i duh povezani su na razne načine

Jeste li ikada doživjeli neku smetnju kojoj uzrok nije bio fizička bolest? Primjer veze između tijela i duha mogu biti neke od sljedećih smetnji:

• Iznenadni ubrzani rad srca
• Pritisak u grudima
• Nagla promjena krvnog tlaka
• Nesanica
• Crvenilo u licu
• Iznenadne kožne reakcije
• Pojačano znojenje
• Osjećaj nedostatka zraka
• Bolovi u želucu ili druge želučane smetnje
• Mučninu i povraćanje
• Osjećaj trnjenja ruku i nogu
• Zujanje u ušima

Jeste li na popisu označili barem 5, a možda i više smetnji? Toliko o tome koliko je snažna veza između psihe i tijela.

Ukoliko su pak smetnje prisutne tijekom dužeg vrijeme te dođe do promjena na samom organu, tada govorimo i o psihosomatskim bolestima, a one se dijele na:

• kožne bolesti: akne, urtikarija, neurodermitis itd
• bolesti probavnog sustava: čirevi, kronični zatvor, kolitis, Crohnova bolest i druge
• bolesti dišnog sustava: bronhijalna astma
• bolesti srca i krvnih žila: angina pektoris i infarkt, visok krvni tlak, aritmije
• bolesti žlijezda: šećerna bolest, problemi štitne žlijezde i druge
• reumatske bolesti: upala zglobova, kronična bol u križima
• ginekološke bolesti: bolne menstruacije, spontani pobačaji
• ostalo: debljina, alergijske reakcije, migrene i druge glavobolje, kronični svrbeži, tumori

Većina ljudi sa psihosomatskim smetnjama traži pomoć od lječnika – no, čak i kada ih se nakon potrebnih pretraga uputi na psihoterapiju, nevoljko prihvaćaju savjet i inzistiraju na daljnjim “fizičkim” pretragama.  Zašto dan danas toliko zaziremo od ideje da naše tjelesne boljke mogu biti emocionalno uvjetovane? Naime, iako se našem modernom društvu sviđa ideja da putem uma možemo utjecati na svoje zdravlje ako pozitivno razmišljamo o njemu, to isto društvo još uvijek ne prihvaća činjenicu da svojim neriješenim unutarnjim borbama možemo nesvjesno činiti upravo suprotno - loše sami sebi.

Zapamtite, kad mu riječi nisu dostupne, naše tijelo ponekad govori umjesto nas – kad bismo barem imali vremena i strpljenja saslušati ga!