Ja sam mali, nebitan kotačić, što ja mogu promijeniti? Rečenica je to koju sami sebi često govorimo kao svojevrsno opravdanje kad se u nama javi želja ili ideja za nekom promjenom.
Često zaboravljamo da svaka promjena prvenstveno zahtijeva prvi korak i da ona ne mora biti ni velika ni radikalna da bi činila određenu razliku u nama i oko nas. O tome smo razgovarali s Majom Vučić, profesoricom psihologije specijaliziranom za područje kognitivno-bihevioralne terapije, koja je podsjetila da mala dobra djela imaju veliki utjecaj na nas same. Kad ih činimo i sami se osjećamo dobro, jer konačno si osvijestimo da smo nekome dali nešto od sebe i ostavili trag.
„Živimo u užurbanom vremenu i često zanemarujemo osobe koje su nam najbliže, jer su uvijek tu, a s druge strane uspijevamo naći vremena za možda banalne stvari. Zato krenimo od malih dobrih djela, koja imaju veliki učinak: usrećite nekoga praveći mu društvo, darujte nekome stvar koju ne koristite, a nekoga bi jako razveselila, popijte čaj sa susjedom koja je sama, očistite kuću svojim bakama i djedovima, nazovite ljude koji žive daleko i posvetite im svoje vrijeme“. Upravo takva djela nekome znače jako puno, a često ih zanemarujemo. Maja je objasnila da prvenstveno moramo biti dobri sa samima sobom, da bismo mogli napraviti nešto za druge.
„Najčešće smo sami sebi najveći neprijatelj. Prema drugima smo uvijek puni razumijevanja, blagi, racionalni, podržavamo ih u njihovim idejama, tolerantni smo kad rade i ono što nam se ne sviđa, a prema sebi smo previše kritični, ne dopuštamo si pogreške, čak niti pokušaje, kako ne bismo slučajno pogriješili. Očekujemo od sebe u najmanju ruku da smo savršeni. Sve ono dobro što napravimo se ne računa, jer se to „očekuje“, a brojimo sve ono što je moglo biti bolje“, kaže Maja. Savjetovala nam je korake kako promijeniti već danas odnos prema sebi:
- Pohvalite sami sebe za sve dobro što ste učinili u danu (Ne, dobre stvari se ne podrazumijevaju samo tako)
- Kad nešto završite ne vraćajte se na to („Mogla sam i bolje“ – Ne, mogla si drugačije, a pitanje je bi li to bilo bolje. Vjerojatno bi i dalje bilo samo drugačije)
- Ne predviđajte i ne rješavajte probleme koji ne postoje (Čovjek se jednako umori kad rješava stvaran ili zamišljen problem. Kad se problem dogodi vjerujte da ćete ga riješiti kao i sve do sada, a do tada se posvetite onom problemu koji je stvaran)
- Ne zaboravite svaki dan napraviti nešto što vas raduje, nešto za sebe (To mogu biti male stvari. Odslušajte pjesmu koja vas uvijek „digne“ ili nazovite prijateljicu koja vas uvijek nasmije)
Svakoga dana otključaj optimistične izazove koji će učiniti tvoje božićno razdoblje ljepšim.
Pročitajte što je sve dobro znati da bismo se osjećali dobro.