Stres je danas objašnjenje za mnoge tegobe, neizbježan je i opće prihvaćen u ritmu kojim živimo. Važan je kako bismo u određenim situacijama dali sve od sebe i došli do ciljeva i uspjeha, no stvara probleme kad je kontinuiran, gotovo kroničan pa organizam nema priliku za odmor i povratak u stabilnost. Balans je moguće postići, samo je potrebno svladati nekoliko vještina za percipiranje stvarnosti i tehnika za opuštanje. Kako? U videu otkriva psihologinja Tijane Debelić.
Za početak treba pokušati smanjiti doživljaj stresa tako da probleme naučimo gledati iz više kutova kako bismo ih racionalizirali i smanjili strah, a potom je nužno okrenuti se rješenjima. Kako bismo na putu do rješenja bili što uspješniji, važno je naučiti povremeno se opustiti i na taj način ojačati organizam, a time i otpornost. U video donosimo nekoliko tehnika za opuštanje tijela i uma koje provjereno pomažu. Probajte i uvjerite se sami.

Psihofizička relaksacija

Ova tehnika slovi kao kraljica opuštanja i zapravo je baza i osnova iz koje su nastale i mnoge druge tehnike opuštanja. Uči se po određenom redoslijedu i grupama mišića, a svakodnevnim prakticiranjem psihofizičke relaksacije moguće je nakon određenog vremena postići opuštanje i u stresnim situacijama uz jednostavno osvještavanje položaja tijela. Najvažnije je biti uporan i redovan.

Tehnike disanja

Tehnike disanja su također vrlo važne jer u stresnim situacijama nismo niti svjesni da dišemo plitko, dok ljudi koji pate od anksioznosti i napada panike imaju problem s hiperventiliranjem i strahom da će zbog toga pasti u nesvijest. Psihologinja Debelić u videu donosi tri glavne tehnike disanja:

1. Dijafragmatičko disanje - umirenje tijela i uma kroz sporo, ali duboko udisanje i izdisanje pri čemu zamišljamo da upuhujemo i ispuhujemo balon u trbušnoj šupljini. Nije potrebno previše disati i uzimati prevelike količine zraka, nego se treba umiriti i zrak udisati do trbuha.
2. Ritmičko disanje – ovom tehnikom disanja vraća se balans između kisika i CO2 u krvi tako da udisaj traje kraće dok izdisaj duplo dulje. Primjerice udišemo tri sekunde, a izdišemo šest.
3. Disanje sa zadržavanjem daha – dišemo tako da udahnemo na nos primjerice tri puta, zadržimo dah barem 3 -6 sekundi, a potom izdišemo u istom ritmu u kojem smo i udahnuli. Broj udisaja treba prilagoditi sebi i disati sukladno svom kapacitetu pluća i onome koliko vam je kao pojedincu ugodno. Pri izdisanju je dobro imati i određenu afirmativnu misao u glavi koja će pomoći da se opustimo i ne lutamo mislima. Primjerice, opusti se, vidi kako napetost prolazi, jak si, budi sada ovdje…

Mindfulness

Biti sada i ovdje zvuči jako jednostavno, ali je istovremeno jako teško jer naši umovi stalno nešto brinu. Kad smo na sastanku, razmišljamo o problemima doma, a kad smo primjerice s djecom, razmišljamo o poslu i obavezama. Mindfulness se vježba meditacijama i usmjerenošću na trenutak tako da odredimo neko vrijeme u kojemu ćemo biti potpuno posvećeni onome što radimo kako bismo stekli naviku biti jednako usmjereni u svakom trenutku.

Ako i vi želite potpuno anonimno postaviti pitanje psihologu, možete to učiniti ovdje, potpuno anonimno i u bilo koje doba dana. Psihologinja Tijana Debelić na pitanja odgovara u sklopu rubrike Dobro je pitati.