Hero – Pitaj psihologa

Dobro je pitati

Odgovori na pitanja koja možda još nikome niste postavili, bliže su vam nego ikada.

Postavi pitanje psihologu

Kroz formular postavite pitanje potpuno anonimno, u bilo koje doba dana. Pitanja prikupljamo svakodnevno (0–24 h), a odgovore psihologinje Tijane Debelić potražite na ovoj stranici svakog drugog ponedjeljka od 15 h.

Postavi pitanje

Dobro je pročitati odgovore

Odaberi temu
×
Filtriraj sadržaj
Obriši filtre
23.2.2023. – 0

Ljubomora u braku

P:

Kako riješiti retroaktivnu ljubomoru u vezi/braku? Dakle, izluđivanje zbog bivših partnera?

O:

Dobar odnos bazira se, prije svega, na međusobnom povjerenju. Kada je povjerenje narušeno, teško je graditi stabilnu i kvalitetnu ljubavnu priču. U modernom svijetu odraslih ljudi sadašnji nam partner najčešće nije ona “prva ljubav” (a često čak ni prva ozbiljna veza ili brak). Koliko god nam iskustvo u ljubavnim odnosima može donijeti bolji uvid u kakvog partnera želimo i što nam je u odnosu bitno, isto toliko nam donosi “tereta” – sama spoznaja da je onaj koga volimo prije nas volio nekog drugog nije tako laka za probaviti. Moj najtopliji savjet je dijeliti što manje informacija sa sadašnjim partnerom o prethodnim vezama i odnosima, posebno na početku veze kada povjerenje još nije izgrađeno i odnos je još krhak. Cilj nije skrivanje prljavog rublja ili laganje već je svrha čuvanje svog osobnog prostora (što sjećanja i jesu) kao i čuvanje prostora u koji ćete vi i vaš aktualni partner spremati zajednička sjećanja i graditi samo vašu priču, a koja neće biti (barem u samom startu) otežana teretom vaših prošlosti. Naravno da ćete ipak neke stvari podijeliti no, detalje je svakako bolje sačuvati za sebe. Ako je “pogreška” već napravljena – detaljne informacije podijeljene – sjetite se svaki put da je partner izabrao baš vas iz nekog razloga, inače danas ne biste bili zajedno. Također, budite zahvalni njegovim/njezinim prethodnim partnericama jer danas on ili ona ne bi bili ovi koji jesu bez tih iskustava. I ne zaboravite, ljubomora je korisna samo u jako malim dozama - pazite da ne pretjerate s njom jer bi u suprotnom mogli doživjeti upravo ono čega se bojite. 

9.2.2023. – 0

Ovisnost u obitelji

P:

Imala sam skladan brak i obiteljski život. U par mjeseci se sve promijenilo jer je suprug postao ovisnik. Uz ovisnost su došle i psihoze te trajno oštećenje mozga. Kako se nositi s "gubitkom" voljene osobe u takvom slučaju?

O:

Nažalost, u životu samo promjena stalna jest pa iako bi svi mi voljeli (stalno) imati sretan život, na putu prema našoj osobnoj sreći znaju se ispriječiti razni izazovi. Oni su ponekad lakši, a ponekad toliko teški poput ovog s kojim se borite i žao mi je da je tako. Obzirom da ovisnosti imaju „dublje korijenje“, moguće je kako je problem ipak postojao i ranije ali ga niste primijetili - svi mi imamo tendenciju zatvarati oči pred onime što ne želimo vidjeti. Naime, pojava ovisnosti kod odrasle osobe najčešće se događa kao kulminacija dugotrajne konzumacije nekih psihoaktivnih tvari pa posljedično nastaju i trajna oštećenja. Ukoliko iskreno volite supruga i želite pokušati ostati u tom odnosu, svakako potražite stručnu pomoć psihijatra, psihologa i stručnjake za rehabilitaciju ovisnika. Ne zaboravite potražiti podršku i za sebe (psiholog, vaši dragi prijatelji i obitelj) kako biste mogli proći kroz sve ovo i „ostati dobro“ , zbog sebe ali i zbog vaše djece koja sve to gledaju i koja su sigurno zbunjena i prestrašena. Najgore što možete napraviti je povući se u sebe ili držati skrivenu ovu nesreću zbog straha od stigme ili osude drugih – tko vas voli ostati će uz vas. A ove druge ionako ne trebate. Sretno!

21.12.2022.

Stres i napadaj panike

P:

Kako razlikovati svakodnevni stres od napada panike? Ponekad se pitam jesam li normalan…

O:

Svakodnevni stres odnosi se na situacije, okolnosti i ljude koji u vama izazivaju nelagodu i tjeraju vas da uložite više energije kako biste ih riješili. Napadaj panike je iznenadni osjećaj izrazite nelagode i straha koji obično traje između 10 i 30 minuta, a praćen je raznim psihosomatskim simptomima. Važno je znati da niste sami i niste jedini. Napadaji panike nisu rijetkost i godišnje pogađaju čak 10 % stanovništva. Mogu se dogoditi samo jedanput ili nekoliko puta u životu kroz dulje razdoblje, a treba ih razlikovati od simptoma anksioznosti ili napadaja tjeskobe koji su u pravilu manje intenzivni i prate razdoblje pretjerane brige koja može trajati danima, tjednima ili mjesecima.

Za više informacija pročitajte članak psihologinje Natali Dizdar na linku ovdje.

21.12.2022.

Stres zbog škole

P:

Idem u srednju školu, pod stresom sam zbog ocjena i očekivanja, gradiva koje mi se ne sviđa i odnosa doma. Trebam pomoć no ne znam kome da se obratim. Roditelji me ne razumiju, stalno se svađamo.

O:

Znam da ti se čini kako roditelji nisu na tvojoj strani, no odnos se gradi povjerenjem. Pokušaj ti njima pokazati povjerenje kako bi ga oni poslije pokazali prema tebi. Ako misliš da te netko prije toga treba ohrabriti, najbolje se za početak obratiti školskom psihologu ili pedagogu. Pri nastavnim zavodima za javno zdravstvo postoje i centri za psihološku pomoć i studentska savjetovališta. Ako ti je i to nedostupno, uvijek se možeš obratiti svom liječniku obiteljske medicine koji te može spojiti sa stručnjacima psiholozima koji su dostupni u tvojoj okolini. Stres je normalna pojava onda kada ti je stalo dati najbolje od sebe, no katkad, kad ga je previše, možeš osjećati da te koči. Zato budi hrabar potražiti pomoć kako bi stres što bolje razumio, a onda ga umanjio i sve lakše prevladavao.
Za inspiraciju i više informacija pogledaj video psiho-socijalne savjetnice i neurolingvističke terapeutkinje Irene Orlović Kako smanjiti stres od škole na linku ovdjeVideo je primarno namijenjen roditeljima mlađe djece, no objedinjuje sve što je potrebno da djeca i mladi ljudi u životu iskoriste svoje pune potencijale. Tebi će pomoći da smanjiš krivnju i razumiješ stres koji proživljavaš, a tvojim roditeljima da te bolje razumiju i smanje pritom proizašao stres.

21.12.2022.

Stres na poslu

P:

Sve teže mi pada stres na poslu. Odjednom mi stres stvaraju i stvari koje sam prije voljela. Ne znam kako da si pomognem.

O:

Za početak detektirajte koje vam situacije najviše uzrokuju stres na poslu, a zatim razmislite možete li ih isključiti. Možda možete razgovarati s onim tko vam donosi stres, ako je to osoba, ili nadređenom predložiti nove poslovne procese ako vidite da bi vam to pomoglo i da je izvedivo? Nije na odmet ni razmisliti o novom poslu ako dugoročno ne vidite perspektivu za napredak, ako stres sve više smeta i iscrpljuje, to može dovesti i do burnouta.  
Za više informacija pročitajte članak psihologa Igora Mikloušića i provjerite je li i kod vas već riječ o burnoutu. Članak je na linku ovdje. U svoju svakodnevicu uvedite i neke od tehnika za suzbijanje stresa, a kako to učiniti pogledajte u videu psihologinje Tijane Debelić na linku ovdje.

21.12.2022.

Problemi u vezi

P:

U vezi sam na daljinu. Sve mi je teže, a ne želim prekinuti. Što da radim?

O:

Povjerenje je ključno u svakoj vezi, a u vezi na daljinu ono je na kušnji. Važno je stoga planirati susrete, bilo virtualne, bilo one uživo, i to što češće. U tim susretima ne morate težiti nekim nerealnim iskustvima, važnije je biti iskren i razgovarati o svakodnevnim stvarima kako biste se povezali i zbližili. Svađa je također sastavni dio svakog odnosa. U vezi na daljinu i svađe su na kušnji jer je lakše raspravljati s osobom ispred sebe pa vidjeti govor tijela, a na kraju se zagrliti i poljubiti. U svađama na daljinu pazite da ne interpretirate krivo tuđe riječi, posebice ako je svađa kroz poruke koje onda čekate pa si za to vrijeme u glavi stvarate scenarije koji možda uopće ne postoje. Zadržite staloženost i ne brzajte sa zaključcima. I zapamtite, neke veze ne uspiju iako su partneri svaki dan zajedno, dok neke veze na daljinu uspiju usprkos svemu. 
Za više informacija pogledajte video psihologinje Tijane Debelić na temu ljubavnih odnosa putem linka ovdje.

21.12.2022.

Obiteljski odnosi

P:

Roditelji me izluđuju, stari su, tvrdoglavi i svojeglavi, a moji kapaciteti su zbog posla i vlastite obitelji vrlo oskudni.

O:

Često se dogodi da godinama održavamo kontakte s članovima obitelji, a u suštini budemo nezadovoljni odnosom i načinom komunikacije. Pritom ustrajemo na nezadovoljstvu, čekamo da se ta druga osoba promijeni, a ujedno nismo spremni promijeniti sebe. Međutim, na nama je da vidimo što mi možemo napraviti, s obzirom na to da je osjećaj nezadovoljstva naš. Postavite sebi pitanje želite li se uopće mijenjati. Naši roditelji, ako su u starijoj životnoj dobi, teže se prilagođavaju zahtjevima suvremenog društva. Možda ne razumiju poteškoće s kojima se nosite na poslu ili u obitelji i ne vide kako su vam problemi s njima taman previše za kapacitet kojim raspolažete. Često odlaze i u regresiju, odnosno „podjetinje“ pa je nužno da u raspravama vi budete ta stabilna i odrasla osoba, a ne njihovo dijete naviknuto da su oni ti koji su stabilni. 
Za više informacija pročitajte članak psihologinje Sande Puljiz Vidović na temu Odnos s roditeljima: Kako ga poboljšati ili barem učiniti manje stresnim na linku ovdje.

21.12.2022.

Prijateljski odnosi

P:

Imam prijateljicu već dvadeset godina i oboje smo u braku. Nedavno mi je rekla da ne želi više prijateljstvo kakvo smo imali i da se želi udaljiti. Ona je na neki način bila moja terapija, ona se jadala meni, ja sam se jadao njoj. Kako da se nosim s time jer mi užasno nedostaje?

O:

Katkad očekujemo jako puno od prijateljstva pa često zakompliciramo odnose koji bi trebali biti jednostavni kako bismo od njih dobili najviše vrijednosti. Prijatelji su da tu budu i u nevolji i u sreći, ali ne i da ih držimo terapeutima. Kad preplavimo neki odnos zahtjevima koji idu samo u jednom mjeru, on se može urušiti. U prijateljstvu uvijek treba vladati balans između vremena zajedničke radosti i potpore u nevolji. Kad zanemarimo radost i uhvatimo se da samo razgovaramo o problemima, čak je i dobro da jedna strana napravi odmak te pokaže da postoje i druge mogućnosti. Kad se zatvore jedna vrata, uvijek se otvori neki novi prozor kroz koji možete otkriti nove perspektive.
Za više informacija pogledajte video psihologinje Tijane Debelić na temu prijateljstva i prijateljskih odnosa na linku ovdje.

21.12.2022.

Manjak samopoštovanja

P:

Osjećam da me svi iskorištavaju kako na poslu, tako i privatno. Nitko me ne pita što ja želim ili trebam, a uvijek sebe prikazuju kao žrtve kojima treba pomoći i uskočiti. Kako da se zauzmem za sebe?

O:

Teško je naučiti reći ne i postaviti granice bez krivnje, no moguće je, uz malo prakse. Najvažnije je odabrati pravi pristup, a to je asertivni. To znači da treba naučiti komunicirati svoje potrebe i granice tako da vas druga strana čuje, razumije i uvaži. Važno je naglasiti kako asertivnost ne znači da ćete uvijek dobiti ono što želite. Asertivnost znači da ćete izraziti sebe na način koji uvažava i vaše potrebe i potrebe drugih. Katkad to znači da ćete dobiti ono što želite, katkad da nećete, a katkad da ćete doći do zadovoljavajućeg kompromisa. U svakom slučaju, dobit ćete ono što nema cijenu – osjećaj poštovanja prema samome sebi.
Za više informacija pročitajte članak psihologinje Tijane Debelić na temu Kako se zauzeti za sebe i reći ne bez grižnje savjesti na linku ovdje.

21.12.2022.

Gubitak nade i optimizma

P:

U zadnje vrijeme dogodilo mi se toliko loših stvari, od bolesti, nesreća, prekinutih prijateljstava preko teške faze na poslu. Umorna sam i osjećam se kao da me godina pregazila, kao da sam pala na dno. Kako da vratim nadu i optimizam?

O:

Prihvaćanje stvarnosti onakvom kakva ona uistinu jest zahtjeva hrabrost i snagu kako bismo poduzeli korake kojima ćemo ublažiti, iscijeliti, preusmjeriti i promijeniti ono što možemo. Trenuci prihvaćanja istodobno su i trenuci iznimne ranjivosti jer skidamo još jedne iskrivljujuće naočale s još jednog maglovitog aspekta svog života. To su trenuci u kojima možemo otkriti da smo puno puta mogli povući bolje i mudrije poteze. Ipak, važno je pritom ne očajavati zbog propuštene prilike jer nova prilika da budemo bolji već čeka pred vratima. To su trenuci u kojima možemo otkriti da smo bolji, pametniji i sposobniji nego što se katkad usudimo priznati. Usudite se pohvaliti samu sebe kad god se popnete barem jednu stubu više na stubištu svojih životnih ciljeva.
Za više informacija pročitajte članak psihologinje Marije Berzati na temu Kako razviti vještinu prihvaćanja i živjeti mirnijim životom na linku ovdje.

Povezani videi

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici kolačića.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.